Image
Image

  1. Karolina Franjo, mag.iur. - pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Molve
  2. Marina Džinić, dipl.oec. - viša savjetnica za financije i računovodstvo
  3. Nada Balogović, dipl.ing. - viša savjetnica za financiranje društvenih djelatnosti i poljoprivredu
  4. Ines Tuba, mag.oec – viša savjetnica za poduzetništvo, razvojne projekte i projekte EU
  5. Ingrid Večenaj-Lončar, ing.agr. – stručna suradnica za financije i računovodstvo
  6. Lea Tot, bacc.admin.publ. - stručni suradnik za imovinske i pravne poslove
  7. Valentino Belavić, referent - komunalni redar
  8. Marija Hudjek - spremačica

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu službenika i namještenika JUO Općine Molve

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutanjem redu JUO Općine Molve

Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Molve

Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Molve 2021.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu JUO Molve

Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Molve

 

Vijećnici Općine Molve (mandat 2021. - 2025.)

1. Zdravko Tuba (HSS) -  predsjednik Općinskog vijeća Općine Molve
2. Siniša Frančić (HSS) -  potpredsjednik Općinskog vijeća Općine Molve
3. Spomenka Žufika (HSS)
4. Ana-Marija Popec (HSS) 
5. Petar Gregurić (HSS)
6. Stjepan Fosić (HDZ)
7. Zlatko Vargić (HDZ)
8. Stanko Molnar (nezavisni) 
9. Marina Ivančan Krznarić (nezavisni)
 

Vijecnici

 

Vijećnici Općine Molve (mandat 2017. - 2021.)

1. Spomenka Žufika (HSS)
2. Zdravko Tuba (HSS) - predsjednik Općinskog vijeća Općine Molve
3. Siniša Frančić (HSS)
4. Zlatko Senjan (HSS)
5. Mirko Paša (HSS)
6. Valentina Kopričanec (HSS)
7. Stjepan Fosić (HDZ)
8. Franjo Andrašić (HDZ) - podpredsjednik Općinskog vijeća Općine Molve
9. Stanko Molnar (nezavisni)

Sjednici Općinskog vijeća nisu se odazvali Zlatko Vargić (HDZ) i Mirjana Sefer (HDZ). Za predsjednika Općinskog vijeća izabran je Zdravko Tuba (HSS), a za podpredsjednika Franjo Andrašić (HDZ). Sjednici Općinskog vijeća prisustvovao je predstavnik ureda državne uprave KC-KŽ županije, gosp. Miroslav Babić, novoizabrani načelnik Zdravko Ivančan (HSS) i novoizabrani zamjenik načelnika Martin Tuba (HSS).

OVmolve2017

 

 

Vijećnici Općine Molve (mandat 2013. - 2017.)

1. Mijo Kovaček, ing. - predsjednik Općinskog vijeća Općine Molve (HSS)
2. Spomenka Žufika - zamjenica predsjednika Općinskog vijeća Općine Molve (HSS)
3. Siniša Frančić - vijećnik (HSS)
4. Zlatko Senjan - vijećnik (HSS)
5. Marina Ivančan - vijećnica (HSS)
6. Zlatko Popec - vijećnik (HSS)
7. Zlatko Vargić - vijećnik (HDZ)
8. Stjepan Fosić - vijećnik (HDZ)
9. Ivan Molnar - vijećnik (HDZ)
10. Dražen Kolarić - vijećnik (HDZ)
11. Ivan Tuba - vijećnik (HDZ)

 

Ustrojstvo Općine Molve definirano je provedenim lokalnim izborima u svibnju 2021. godine. Predstavničko tijelo Općine Molve čini Općinsko vijeće Općine Molve dok je izvršno tijelo Općine Molve - Općinski načelnik. (prema Zakonu o lokalnim izborima „Narodne novine” broj 144/12., 121/16., 98/19., 42/20., 144/20. i 37/21.). 

Općinsku upravu u užem smislu čini Jedinstveni upravni odjel Općine Molve kojim upravlja pročelnik odnosno pročelnica. 

 

Općinski načelnik Općine Molve:
Zdravko Ivančan, mag.ing.agr.
stranačka pripadnost: Hrvatska seljačka stranka (HSS)

Odluka o imenovanju privremenog zamjenika općinskog načelnika Općine Molve

Općina Molve zauzima sjeveroistočni dio Koprivničko-križevačke županije. Prostor molvarskog kraja dio je prirodno geografske cjeline Bilogorske Podravine. Prostor je to nizine Drave, koji je koritom rijeke podijeljen na pridravski jugozapadni dio i prekodravski na sjeveroistoku.

Najveće naselje općine su Molve koje su se razvile na njenom jugozapadnom dijelu. Smještene na manjem brežuljku koji dominira svojom visinom iznad okolnog nizinskog područja, pogotovo crkva Blažene Djevice Marije koja se uzdiže iznad naselja i predstavlja znamenitost cijelog kraja, a i šireg područja. Prema sjeveru, kao nastavak Marijanske ulice, smjestio se dio naselja Gornje Šume i vikend naselja Čingi - Lingi.

Najveće naselje općine su Molve koje su se razvile na njenom jugozapadnom dijelu. Smještene na manjem brežuljku koji dominira svojom visinom iznad okolnog nizinskog područja, pogotovo crkva Blažene Djevice Marije koja se uzdiže iznad naselja i predstavlja znamenitost cijelog kraja, a i šireg područja. Prema sjeveru, kao nastavak Marijanske ulice, smjestio se dio naselja Gornje Šume i vikend naselja Čingi - Lingi.

Ovo posljednje razvilo se oko jezera koje je nastalo u otkopu bivše šljunčare. Istočno od Molvi, na oko 2 km zračne linije, nalazi se naselje Molve Grede. Prelazeći Dravu, dolazimo do najsjevernijeg dijela molvarskog kraja, naselja Repaš. Nekadašnji konaki Molvaraca preoblikovali su se u samostalno naselje početkom 20. stoljeća.

Prvobitno, a prema najnovijoj političko-administrativnoj reorganizaciji teritorija Republike Hrvatske, Repaš nije bio uključen u sastav Općine Molve, nego u susjednu općinu Gola. Na referendumu mještana Repaša i na temelju povijesnih činjenica, Hrvatski sabor 1997. godine donosi odluku o njegovom priključenju Općini Molve. Na pola puta između Molvi, Repaša i Gornje Šume nalaze se i Molve Ledine, naselje raštrkano uz glavnu cestu. Molvarski kraj okružuje 6 općina. Na sjeverozapadu to je Općina Hlebine, na sjeveroistoku graniči sa Općinom Gola, na zapadu Općina Novigrad Podravski, na jugozapadu Općina Virje, na jugu Općina Đurđevac, te na jugoistoku Općina Novo Virje.

Prometno značenje prostora određeno je njegovim križnim položajem. Najvažniji cestovni pravac je odvojak Podravske magistrale, koji preko Molvi, Repaša povezuje granični prijelaz prema Republici Mađarskoj. Drugi prometni pravac istok - zapad, na liniji: Podravska magistrala - Ferdinandovac - Novo Virje - Molve - Hlebine - Koprivnica, povezuje općine jugoistočno od Molvi sa koprivničkom Podravinom, pa i šire sa Međimurjem.

PiljŽivot na području Srednje Podravine seže duboko u povijest. Postoje dokazi da su ga ljudi nastavali još u mlađem kamenom dobu (kamene sjekire). U bakrenom dobu ovdje je prisutna lasinjska kultura. Spominju se Panoni, a u mlađem željeznom dobu očita je prisutnost keltsko-latenske kulture. Početkom 3. stoljeća prije Krista u ove krajeve prodiru Kelti. Rimljani grade čvrste ceste. U 3. i 4. stoljeću nadiru Goti i Huni, a u 6. provaljuju Avari. Početkom 7. stoljeća doseljavaju se Hrvati.

Prvi pouzdani spomen Molvi spominje se 1. ožujka 1273. godine u pisanom dokumentu čazmanskog Kaptola kao posjed Mikulove Molve, čiji je vlasnik bio komarnički župan comitis Miculae Komarcensium. To bi značilo da su Molve pripadale Mikuli. Godine 1334. zagrebački kanonik i arhiđakon gorički Ivan, u prvom popisu župa zagrebačke biskupije spominje župnu crkvu Beatae Mariae in Molina, a 1439. godine spominje se mjesto Molna u popisu đurđevačkog vlastelinstva. U srednjevjekovnom periodu spominju se kao Moline (od mlinova na rijeci Dravi). U popisu dimova (domaćinstava) iz 1507. godine spominju se 33 dima ili domaćinstva u Molvama (Molwe), a već 1501. spominje se i kapela Blažene Djevice Marije.

U prvoj polovici 16. stoljeća u ovaj dio Hrvatske počinju nadirati Turci, a do 1552. godine osvojili su sve prostore istočnije od Molvi i Đurđevca. Otada se u Podravini živjelo izuzetno teško. Ovamo su često upadale turske čete, pljačkajući, ubijajući, paleći i odvodeći živalj u roblje. Stanovništvo se raselilo u sigurnije krajeve, a dijelom je preživljavalo u zamočvarenim područjima uz rijeku Dravu. Kad turska moć slabi, prema kraju 17. stoljeća, Molve se počinju obnavljati. Obnovljena je župna crkva (prijašnja kapela), a prva škola spominje se već 1674. godine (A. Cuvaj).
Reorganizacijom Vojne krajine, sredinom 18. stoljeća, selo Molve pripalo je u sastav novoformirane kapetanije sa sjedištem u Virju. Novu crkvu Molvarci su započeli graditi 1853. godine. Župnik je tada Josip Gjiketa. Ta je crkva, sagrađena na brežuljku Krbuljin, još i dan danas jedna od najljepših sakralnih građevina u ovom dijelu zemlje.

U drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do raspadanja obiteljskih zadruga, a to donosi bitne i dalekosežne promjene u načinu života i gospodarenja.
Najveći broj stanovnika samo selo Molve imalo je 1910. godine (2290), a otada bilježi konstantan pad.

Stranica 6 od 6

EU PROJEKTI

Rekonstrukcija društvenog doma u naselju Repaš

Image

Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području općine Molve

Image

Građenje reciklažnog dvorišta na području općine Molve

Image

Energetska obnova Dječjeg vrtića Pčelica Molve

Image
© 2021 Općina Molve. Sva prava pridržana. Design & Development by Georg