Život na području Srednje Podravine seže duboko u povijest. Postoje dokazi da su ga ljudi nastavali još u mlađem kamenom dobu (kamene sjekire). U bakrenom dobu ovdje je prisutna lasinjska kultura. Spominju se Panoni, a u mlađem željeznom dobu očita je prisutnost keltsko-latenske kulture. Početkom 3. stoljeća prije Krista u ove krajeve prodiru Kelti. Rimljani grade čvrste ceste. U 3. i 4. stoljeću nadiru Goti i Huni, a u 6. provaljuju Avari. Početkom 7. stoljeća doseljavaju se Hrvati.

Prvi pouzdani spomen Molvi spominje se 1. ožujka 1273. godine u pisanom dokumentu čazmanskog Kaptola kao posjed Mikulove Molve, čiji je vlasnik bio komarnički župan comitis Miculae Komarcensium. To bi značilo da su Molve pripadale Mikuli. Godine 1334. zagrebački kanonik i arhiđakon gorički Ivan, u prvom popisu župa zagrebačke biskupije spominje župnu crkvu Beatae Mariae in Molina, a 1439. godine spominje se mjesto Molna u popisu đurđevačkog vlastelinstva. U srednjevjekovnom periodu spominju se kao Moline (od mlinova na rijeci Dravi). U popisu dimova (domaćinstava) iz 1507. godine spominju se 33 dima ili domaćinstva u Molvama (Molwe), a već 1501. spominje se i kapela Blažene Djevice Marije.

U prvoj polovici 16. stoljeća u ovaj dio Hrvatske počinju nadirati Turci, a do 1552. godine osvojili su sve prostore istočnije od Molvi i Đurđevca. Otada se u Podravini živjelo izuzetno teško. Ovamo su često upadale turske čete, pljačkajući, ubijajući, paleći i odvodeći živalj u roblje. Stanovništvo se raselilo u sigurnije krajeve, a dijelom je preživljavalo u zamočvarenim područjima uz rijeku Dravu. Kad turska moć slabi, prema kraju 17. stoljeća, Molve se počinju obnavljati. Obnovljena je župna crkva (prijašnja kapela), a prva škola spominje se već 1674. godine (A. Cuvaj).
Reorganizacijom Vojne krajine, sredinom 18. stoljeća, selo Molve pripalo je u sastav novoformirane kapetanije sa sjedištem u Virju. Novu crkvu Molvarci su započeli graditi 1853. godine. Župnik je tada Josip Gjiketa. Ta je crkva, sagrađena na brežuljku Krbuljin, još i dan danas jedna od najljepših sakralnih građevina u ovom dijelu zemlje.

U drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do raspadanja obiteljskih zadruga, a to donosi bitne i dalekosežne promjene u načinu života i gospodarenja.
Najveći broj stanovnika samo selo Molve imalo je 1910. godine (2290), a otada bilježi konstantan pad.